Meicuchuca

Teliz mal Wikipedia.
Liwot va Muisca abdigalda abdi espanafa olgalicura

Meicuchuca ( okon Meicuchuca-Zipa ) tiyir Zipa nafalik boweyes va Zipazgo cosxo ( tani ki ke Muisca abdigalda koe refe Kolombia sokasane ) wali 1450 is 1470. Va Menquetá ziavikye mo uskej radimifiyir azen inaf direik di tiyir Saguamanchica nutikye,[1] rape gadikyoxilafa prostewa ta nafalura.[2]

Vunda[betara | va krent betá]

Laptesa nega icde Meicuchuca kareizur da guazikya va lana listafa yikya den aboyikeem ke Zipa nafalik enide ina di tiyir tana inafa yerumanikya ( tygüi ). Meicuchuca gan listuca ke lantanya zo woeper eke va ana yerumanikya ( güi chyty ) riwe en vulkuyur. Bantanya lickapafa va Muisca chyquy gertikye rupeyer.[3] Va migatum is yona getinera isu firvira koe tumtaxo kotaskiyir aze mbi eruyur da ko mawa ke Zipa mielon di golaniyir aze va wiyina coba pu ine di gopwadeyer. Askiyir, konmielon kolanison va mawa ke Meicuchuca ; wiyir da yerumanye kenibeyer, vakrile perakepe enon tise kevlikya kadayasa bat sulem ba miel. Va mawa buluyur aze va liza pu chyquy gertikye kareizuyur. Bantan kaliyir da va bata yikya ta dofa kolavara koe Funza kuksa ( re Bogotá kuksa ) do int is aryona tygüi yerumanikya direvielon di goganeyer. Viele sina koe lava tigiyid, pune gelukya ke Zipa va lava silukon kolaniyir nume ve kadayar perakepe anjese va salt ke kuksa az parmon griawise.[4]

Sedme rupa, batcoba vatite kuksa biwe tite Tequendama stoya dilizeyer lize Zipa nafalik va tildes berma yoltatana gu Casa del Monte gan espanik digiyir.[5] Tigixo ke bata berma koe refa San Antonio del Tequendama dota tiyir.

Jonkureruca koe Muisca selt[betara | va krent betá]

Jonkureruca tiyir giltaca koe Muisca selt. Ayikye va tygüi yerumanikya rodikiyir liote rovovideyer, batdume Muisca nafalikye is aryone korobutikye va jontika yerumanikya gidikiyid kore tela ana yoltkirafa gu güi chyty kottode tiyir, i yerumanikya abdukafa gu kotara.[6] Zipa va 300 tygüi yerumanya rodikiyir, volkare zanisikya progesa va intafa zanira is tela ke yerumanikeem, solve opelafe okilikye va loa 100 abictode dikiyir.[4]

Kotviele Zipa va listafa yikya levgrupeyer, pune rodineyer da battanya gan gadik krediskon di zo vanstayar. Bam gorayar kase va ina dene int fu videyer numen battode ina di zavzayar lebafa ise ta lag kwuson di kopomayar vieli Zipa vaon di ilagiyir. Batvielu ayikya va int ronovageyer ise va tygüi yerumanikaf rokeem dadiyir.[7]

Wiks male Tequendama stoya tigisa koe San Antonio del TequendamaCundinamarca, Kolombia ) lize tana tildes berma ke Zipa grupena gan espanik yolton gu La Casa del Monte ape tigiyir lize lokotgrupafa vunda icde Meicuchuca co dilizeyer.

Vuestexa[betara | va krent betá]

  1. (es) Rocha Vivas, Miguel, Antes del amanecer. (Tomo II) (Bogotá, Ministerio de Cultura, 2010), p. 409
  2. (es) Gamboa M., Jorge Augusto. Los Muiscas en los Siglos 16 y 17 Miradas desde la arqueología, la antropología y la historia. (Universidad de los Andes. Bogotá, 2008) XIII
  3. (es) Diccionario Muysccubun / chyquy
  4. 4,0 et 4,1 (es) Restrepo, Vicente. Los chibchas antes de la conquista española (Bogotá, Imprenta de la Luz, 1895) Capítulo VIII, Parte 2
  5. (es) Simón, Fray Pedro. Noticias Historiales de las Conquistas de Tierra Firme en las Indias Occidentales. (1626) (Casa Editorial de Medardo Rivas; Bogotá, 1891) Segunda Parte, Capítulo VIII, p. 303
  6. (es) Diccionario Muysccubun / chyty
  7. (es) Rocha Vivas, Miguel, ibíd.
Meicuchuca
Muisca nafalik
Zipa Meicuchuca, yunkeks gan Andrés Camilo Bohórquez Roa
Nafaluca
Prostelay Zipa
Semek Zipa ke Zipazgo
Soka Muisca abdigalda
Nafalugal 14501470
Dar- nafalik Menquetá
Dir- nafalik Saguamanchica
Blirizva
Koblira ?
Awalkera ≈ 1470
betara teza
  Tuveli icde Izvopa 
Muisca : sane ke Kolombia is savsaf abdiespanaf seltay
Seltay

TawamiduraVegeduropaYambaKocopaBurmotaropaSkapaInseikLexaAvaVundopaAlkaGeja

Debak

FúqueneGuatavitaIguaqueSuescaTotaTequendama stoya

Izva

Muisca abdigaldaSavsaf bowesikPasca meldChocontá meldTocarema meldEspanafa olgalicura

Nafalik

Zipazgo : MeicuchucaSaguamanchicaNemequeneTisquesusaZaquesazipa
Zacazgo : HunzahúaMichuáQuemuenchatochaAquiminzaque

Lorik

ChiminigaguaBachuéChíaSuéBochicaHuitacaChibchacumCuchaviraNencatacoaChaquénChibafruimeGuahaioque