Wevala ke Paris (suterot)

Teliz mal Wikipedia.
Wevala ke Paris


Wevala ke Paris tir berpotap ke Victor Hugo sanegayan bak 1831.

Vildeks

Abduekrent

Hugo va tca loon gubeon tigisa koe twaf berpot batlize malfaver : va roalfa tca ke piskusik ponar lize wetce bareaf ikom va int dasugdar. Torar da inafa rupa va geltraf rigot co dir, kalison da male lan kosuteks kosmayan keve rebava ke wevala ke Paris suteyer, i male kosuteks re relvayan.

Taneaf luztum

1482-e ilana koe Paris tir. Viele berpot tozuwer, toloya jora belcon dilized : Viel ke Gazikeem is Jora ke Oviskik. Sane ke Paris tir kontiafe. Koe tela bontapa ke jizxe, lana buladrunta fu zo zirser. Kore ara exaksara koe ar lizuk ke widava dere dilizeyed, tari to batliz erniar kiren lotargaf oluik don satcon vlaanderaf permik tcoked. Sollibura va papik ke oviskikeem to dere banlize fu sokir. Hugo va braldesi tari lize lano Jehan Frollo tigir.

Tel buskusik gozirses va Jupiter dene drunta mo zirsexo artlanir enide va tari di tuvumeltar. Zo tokter kiren lan etik zo goker abdida disukexa di zo bokar, voxen tcokesikeem liener enide tozura vere zo sopur. Pierre Gringoire, i sutesik va bata buladrunta, va debala giwar, korictason va tozura. Drunta tere zo bokar. Voxen abdi dace tena ke abdifta, kakdisukera ke tari gan konakilara ke Clopin Trouillefou wipitesik az xultafa artlanira ke etik is oluiktum zo skalter. Gringoire zo tumuteskar neke gu intafa drunta lasusumpar, i gu drunta dugon torigina gan pwadesik.

Coppenole saneik va konejelice lente zirsexo grustar. Vugtan va buladrunta wan disuked. To Quasimodo biotasik, i xadaf is evakapaf zimik ke wevala, volins kevwar. Gu Papik ke oviskikeem zo sollibur.

Buladrunta govononuwer : pelfudik va bil su levtiolter, i va bil zanudatan gan Jupiter enide va Esmeralda sure artlaniyisa az jadion sumpapasa di levdisuker.

Toleaf luztum

Dalaf koredik ke suterot,
yunkeks gan Aimé de Lemud, 1844

Gringoire blatiason levbulur voxen kotliz lanir pune korik jorud. Moe Grève viga, tari va disukexusa Esmeralda anamenir. Ina stuter isen Djali deaxol va ayafa tila riwer. Esmeralda tir listapafa romanikya. Inafa kiewatca tir gijafa tove tari, kore Claude Frollo ujagedisik ke wevala grivanovar. Pierre Gringoire yater kire va erba rozilina me digir. Kadimion edje aneyason va kepaita kraber, pune va Esmeralda dankasa gilder. Tari libuyusi va Quasimodo artlanir. Daava gan Frollo zo nonur, i gan Frollo granseso kan sugdadarava da Quasimodo godimlanir.

Gringoire va Esmeralda koe yona nuda suzdar. Viele Quasimodo gepoyter aze va yikya lakigder, pune Gringoire ieson pomadar. Lane fayikye artlanir nume va guldera tatcer : to Phoebus de Châteaupers. Vangrupet da Quasimodo dirganon gan artan al tegir.

Gringoire wan kraber. Va nistafa revava koolanir aze va La Cour des Miracles wipitexo volins artlanir, i va ano rotaxo ke Paris, i va lozionafo is lowupesiso. Clopin Trouillefou gijarotifu koe bato xo gorar da Gringoire di zo govrayar. Bantan gan Esmeralda djuproyerumasa tere zo giwar. Sedme romanikafa prostewa, batcoba va kontan gu vrayara staper.

Kadimion Gringoire va Esmeralda lagilagir, trakuson da ina ta giwara me anton al yerumar. Wori to mantode. Soe va nafa skedegara do ine konaler, numen walzilison va fispafu estu toloy koredik pu sint izvamad.

Bareaf luztum

Batcoba tir ezkalira lize Hugo va zikexa tuelimar ise neyar. Tire va turendara va vegeduropafa gadakiewega ke Paris vinter, tulon gu Notre-Dame wevala blokayana gan yona rolafa dimempara. Ostik va Paris ke 1482 pimtar inde widava male rasek ke wevala zo rowir.

Balemeaf luztum

Koe bat luztum Hugo va darefa blira ke Quasimodo abrotcion dulaper. Va plabafa gropa ke koblira ke bat stezik pimtar, is va inafa tubronazbeara gan jotaifo Frollo moi nafera valev resta ke wevala. Ba bata vula va tima ke Frollo lokiewon vangrupet. Mali jotugal ino nustupur isen inaf mukot tir da meviele va joyanya divfitir nume va teca belikafa grupera di artfitir. Nekev intafa voldulapera va ayikya is ikruca, Frollo me tir fentalik ik merokontenik ise va Quasimodo ton nazbeik puron albar, is va Jehan Frollo berye. Ostik va romanikeem num Esmeralda dun ilkader.

Alubeaf luztum

Drigdatason va draga ke bareaf luztum, Hugo batlize gorar da Frollo do Jacques Coictier selaropik ke gazik keyakser, i do koredik megrupenon tigis. Radimi divrozara va opeem, milo Frollo va rieta rapalackafa gu danedira ke Hugo voner. Sedme ino, rubiara novesa va lokaliafa kawarzera va neva, va vegeduropa soye dasapar. Abdi gandura va rubiara, to vegeduropa va logijaf grabom rotis ke ayik warzeyer. Banvielu nevamuka va bata runda toz kereler. Arinde kalison, kan Frollo, Hugo va voda ke kotbata alkafa kolna iskedana gan milsareikeem kimbar.

Teveaf luztum

Fem ke rupa zo katrasir. Eldeon gu Jora ke Oviskik, va jizara va Quasimodo gluyedayano is plukeno koe Châtelet lamone tcoket. Lan Florian malyerasik tir xadaf, dum Quasimodo : Florian va Quasimodo me gildeso biber voxe tire va inafa medulzera miv me gilder nume krupter da dulzera ke Quasimodo tir lovafa is daniaskisa va bibera. Brugey darpe butum divlizer numen palsotik adre folid da Quasimodo jlokur ise rotuxadar. Mil zimik zo kodijur. Moe Grève viga tolbartivon zavzagitir. Dere zo zersar. Malyerotaf tcicesik pu Florian lasupebur da lanzanik tir xadaf voxen palsotik nope meuna wanda vangrupejer.

Pwadesik va tamba ke Grève viga yoltkirafa gu Tovolfe ( Le Trou aux Rats ) pimtar, i va fuxedja liz djuvugdas folixesik va int gikobuded. Va izva ke Roland W-ya ton tula pwader, i ke kulikya divdigiyisa va kotcoba az kobudeyesa ko tanbate fe.

Esmeralda va Quasimodo moe dijuxo grisiputesir.
Trutca ke 1903 gan Luc-Olivier Merson

Baroya saneikya, Gervaise is Ourdarde is Mahiette xantafe gu Reims num megrupese va jontikcoba icde widava, lanison kal Grève viga ginelad. Va jiz koe Châtelet lamone tcokeyed ise pokoled da ba kodijura va lanzanik zdarion fu artlanid ; va dibuk pu Gudule dulkotesikya re kobudesa koe Tovolfe dere vanbured. Boreon va Esmeralda gilded nume malked. Va romanik ilkaded ise craked. Tuageltatason va bata kivara, Mahiette va izva ke Paquette Chantefleurie kareizur. Weti sanalubda, bate Paquette tiyir listafa yikya. Va caldafa nazbeikya radekayar. Lanviele ban pintik gan romaniktum zo kigdeyer. In va listafa pinya gu stezafe pintikye ikabetayar, isen vangrupet da bantan tir Quasimodo larde Mahiette pebur da in gan Frollo zo koemudeyer. Paquette va nazbeya meviele di katrasiyir nume tuoviskaweyer. Baroya ayikya va Grève viga artlanid aze va dinuk pu Gudule dulkotesya zilid. Mahiette gu Paquette pilkomodar. Sina pu inya lakevgoled voxen kobudenik vanyer ctempaf is olyastenaf.

Miledje Quasimodo kal dijuxo zo vanstar. Zo custar, tari pobaxar ise raporar. Frollo pokolanir voxe me greler. Quasimodo lalyumar, giopon. Siputeso, roedar ise iegar : « Godefulí !!» Zo balger. To Esmeralda tere va ino grisiputesir, ton lugodafa trutca lize listikya va bonikye greler.

Rejde tenuwer aze baroya ayikya ginelason dimdenlanid.

Pereaf luztum

Arti konaka safta radimi lanzara va Quasimodo. Batliz pwadesik va warzaf koredapik korupar : Fleur-de-Lys. Bata yikya ton erbafa kurera gan gadikya pu Phoebus fayik al zo abdizilir. Gadikya fofkon lajupad da sin va sint pulvid. Nikya ke Fleur-de-Lys male soza vamoe goba ke wevala katcalar da Esmeralda stuter. Kottan moe soza tander. Fleur-de-Lys va romanikya kabdion giwayana gan Phoebus pilkomodar nume volmiv rozar. Esmeralda tukerawesa artlanir. Ayikya ke mona tid lickafa nume va ina plukeped. Katcalad da deaxol ke Esmeralda tir dem filav bene berga. Va cek djugruped ; Esmeralda pebur da batcoba tir birga. Edje lantelya sugad da Esmeralda di stuter, artelya va filav fenkur nume rabater da konaka twa koeon tigid. Va yolt vas Phoebus vanvunon tazukad. Vangrupet da Esmeralda mali giwas mielcek va Phoebus korenayar.

Bata nakila vile Frollo mafelaso va Esmeralda ticu wevala dere zo torigir. Zo evodar, wison da ina gan Pierre Gringoire zo dositar. Frollo va Gringoire rozar. Va ine icde Esmeralda bibeper, djugrupeson kase ina wan tir ketafa ( en tir kire va int broyeson nendar : va falak bene berga diskir, i va falak jupatas da va gadikeem lanviele di kakeveter ede ware titir karafa ). Goxe ewa ke Gringoire askid da Frollo vangruper da Esmeralda va Phoebus ve korenayar.

Dere zo givat da Quasimodo va Esmeralda renar. Viele va Esmeralda gire wir, pune stiron gin biotar.

Viele Jehan Frollo va bet talolk mea digir, pune imaxutuson va erba pu berikye ko wevala lanir. Va ine tandewitcase dum oviskik koe birgafa sogza onser. Vangrupet da ine va Esmeralda renar ise gan bate ske zo vibar. Va batcoba dun trakur. Frollo tir yatkafo ise va Anankè icdes kosuteks ke abduekrent kev rebava gretcar. Jehan va int tere dakter isen toloye berikye atatceped. Lane Jacques weltikye artlanir. Claude Frollo va Jehan gostivan preyutar.

Frollo is Jacques weltikye va is razopa is vegeduropa pulvid. Dere vangrupet da va Esmeralda fu kojizad kiren sega ke deaxol nuvelad diwaca. Frollo is Jacques W-ye griawid.

Jehan va vask divlanir aze van divexo vanlanir. Va Quasimodo az berye az Jacques W-ye gamdar aze va Phoebus nik iegas gilder. Toloye palikye ta ulidebara djulanid ise va Esmeralda flided. Phoebus pu Jehan pebur da ilagititson va ina diresielon al ganer, impavantason va inafa jekura gan int. Frollo va prilara onser.

Miel titstir. Mil toloy palik ko yona zazda isu disukexaxe flikoyad. Frollo tixolon suzdar. Jehan nore ins griawir. Frollo impavantar da Phoebus tir antaf nume domur, oretlon awison. Malseotar da va inaf renas mielcek fu rodizver.

Phoebus va djumene ke Esmeralda me lajuseotar : beka ina tir renapasa, pune broya tir loeke popafa. Nekevon Phoebus karaker. Viele Esmeralda fu kempar, pune Frollo va int divvaskar aze va Phoebus nubemar aze otcer. Battode Esmeralda en nutir gunik.

Anyusteaf luztum

Larde ko La Cour des Miracles wipitexo me gin awir, pune Gringoire tuguyawer. Va tari kal xo ke jizara va Esmeralda radimelanir, i va Esmeralda titkeyesa. Phoebus tir vanawalkaf isen Esmeralda gu nubemara zo koridar ise va deaxol al kodiwar. Meur. Malyerotik gorad da jupatason va kowelidara di naked.

Esmaralda va kranavera abicedje acagir. Arti nakera kan aspoka, va kota lugavafa koridara gruyer. Kabdue tcokesikeem, malyerotik va pursara dakted : Esmeralda fu zo vrayar.

Keson va klibura, Esmeralda zo kofuxedjayar lize Frollo lanviele auzur. Va intafa rena kan stalomap welidar ise va nubemara va Phoebus dere movur. Ske tir tizafe, va int sateper da me lajupacagir eke kotviele va int naker. Frollo ika renara ke yikya djukopomar. Voxen ina kevvewar. Frollo plukenon mallanir. Esmeralda pikser.

Paquette koe Tovolfe va direfa vrayara va Esmeralda wauner. Ilkadeper kiren bantelya tir milklaafa dam inafa nazbeikya.

Voldum folira ke Frollo, Phoebus va bakara al lapter. Ba viel ke klibura va Esmeralda, den Fleur-de-Lys lanir. In va inyona linulara me grupenar. Bexe tove in. Perzucapa moe goba ke wevala tir. Phoebus gonodisuker. Esmeralda levi klibura va trobeem volunt gowelidar. Frollo va Phoebus moe soza kozwir nume riyomegar. Moion to Esmeralda va in dere wir, rozar. Phoebus me dulzer. Quasimodo ba bocafa vula moi vrayara gepoyter, va Esmeralda ilwaler aze ko wevala malstar, iegason : « To ditsa !».

Lerdeaf luztum

Frollo skedagafo yokager ise koe Paris kraber. Viele ko wevala dimlanir, pune va Esmeralda awisa dum Maria ketikya wir nume gan bata corara zo gralomyer.

Quasimodo va Esmeralda trumar, va vage is sinka is ilava muon trasir. Deaxol lajuyater aze va feliik kazokever.

Esmeralda tir luntafa tove Quasimodo. Ino pebur da al giwar kire pesteyer gunafo gu ilwalesa yovara ise tir danuso nope dijusa zixa. Va azdagasiki firvir enide ina tod olegara di rozar.

Viel tiskid. Esmeralda me iskur da awalker kire gruper da Phoebus ware tir blis. Lanviele moe soza va inafa tegira isu zatca dizver, pune Quasimodo drager da va in mu ina di aneyar. Ba miel va Phoebus doon lanitis labuiver, vox giopon. Viele aborkon dimdenlanir, pune Esmeralda vanyer toveon vitcafa. Viel wan tiskid ; Quasimodo loeke tixolafo kiren Esmeralda va Phoebus dun trakur.

Frollo zo givar da Quasimodo va Esmeralda al giwar. Ware yokageson, gorar da va reak fu kolanir lize Esmeralda gan Quasimodo al zo gelbesir. Viele Frollo kolanir aze dujproboer, pune ina va azdagasiki faver. Bam Quasimodo ve gepoyter aze va sin fikon solparsar. Voxen tere Frollo tir pofo loon dam Quasimodo nume yander. Vonageso is lickafo, va intafa sogza tere dimdenlanir, minjason da « Metan va inya digitir !!»

Saneaf luztum

Frollo va Gringoire illaniyise trasir aze va giwarinda doon prilar. Kaiki konak azedaj, Gringoire va lana guzekana rieta artfir : fu jupar da romanik karolas va Esmeralda di vezud.

Jehan pu Frollo gire erbimaxur nume batviele mefakon malseotar. Mbi pirdar da di vanpir oguptusik kire va erba mevielu mbi zilitir.

Gringoire va azed koinker ise va romanik gu tegira plataer edje Jehan va int koblayar nume tire vanpir oguptusik. Romanik ervokiraf kotote van wevala mallanid.

Wison va bata lospa vanlanisa, Quasimodo djuproboler : me vangruper da sin pomatason va Esmeralda volsu aytatason artlanid. Edje rem tuvel lasukolanid, pune kabuson va trink is raporki is belaxare malplatir. Jehan va bilap dubier enide va tana lupaxa di koolanir. Quasimodo va bil akeoyesir voxen Jehan va ticak zdarion al lajubenlanir aze dilfur. Quasimodo va in aytar ; romanik vogad da fu jaxadad.

Louis XI gazik nope bata sanefa volvura gowalpir. Stolenik zo vanstad, don Gringoire vosese va umbera. Gazik kserar nume Gringoire royater. Wori volvura wanuwer. Sane gan ditsara va Esmeralda koe wevala zo kevier. Gazik va sane djukurester ise va Esmeralda volmiv fu klibur.

Gringoire va bulikye kevlanir aze va wevala doon kolanir.

Quasimodo va laites romaniktum xuye lajupilstakser. Va Esmeralda djukevlanir voxen ba artlanira reak tir vlardaf.

San-taneaf luztum

Gringoire is bulikye va wevala divstad aze va ronefa domega kan tota kallapid. Gringoire do deaxol yater ise va bulikye nijuse Frollo do Esmeralda isker. Frollo erur da ina va kumba ok ino kiblar : dulzer da va kumba abdialbar. Frollo va Esmeralda ko nubeem ke Paquette kevmimar. Kozwison va risu ke Esmeralda, dulkotesikya vangruper da inya tir nazbeya nume preyutar. Goxe dikeke rotuxadar nume me ropalseper ise kev fayik djuvrayas me rovekorojur. Esmeralda zo divstar.

Quasimodo va Esmeralda luxeon kaaneyar voxe me trasir. Vantrakur da Frollo tir ke griawira nume zo djukuraytar. Zo katrasir. Sino male ticak ke wevala va Esmeralda vrayana wid. Platison ko rid, Quasimodo va Frollo xonukesir.

Koe radimekrent dakter da Pierre Gringoire di vanpir kotgrupamaf druntusik isen Phoebus va Fleur-de-Lys di kurer. Awalkoda ke Quasimodo arti tolda zo katrasir, i alto kevlicayaso va telo ke Esmeralda koe fuk ke Montfaucon.

Dere rupel

Wevala ke Paris
XANTO
Vergumvelt Notre Dame de Paris
Sutesik Victor Hugo
Ava Francava
Suterotinda Berpot
Evla 1831
betara teza
  Tuveli icde Suteroteem 
Taneafu bu ke xantof nubasuteks, 1831