Izva ke Costarika

  Tuveli icde Izvopa 
Teliz mal Wikipedia.

Liwot va aluboyo patectolafo gazaxo ba artlapira ke espanik bak XVI-eafa decemda
Cartago, widot ke Costarika remi espanaf ugal
Kudja va Juan Santamaría vedeyaf gradilik
José Figueres Ferrer, taneagadesik ke Costarika bartomon wali 1948 is 1974

Izva ke Costarika[betara | va krent betá]

Abdieuropafe sare[betara | va krent betá]

Moe tawavo ke refa Costarika, tawamidura is tudeblitara moni 800-e ilana tudelaweyed. Selton bata ra va laumara ke tuamidara va widikeem webeyer numen ardilaf bolk dem sersokilik adre vanpiyir preksa. Bat warzaf grustas ord voneweyer isen sayakaf is alkaf oluikeem vamoe kobasikeem is levetirikeem pendeweyer. Bat bolk wali 800 is 1550 fliyir.

Remi bane sare, tawamidusa tegira va taneafa runda kereleyer voxen tcabanera is onara is yestara dere zo uyud. Yambuduca tugedraweyer isen lano saneliaxo vanpiyid widava. Yon lavanarilt isu vraday isu za isu mona isu dopewa zo vegeduyud. Saneliopafa laumara ke bane sare va fikafa artazukara va patectoy soe me nekiyir. Patectoy wan tir kum ekamafa aala is kuksa is axigaf ruxeem is kusafa jaka is loras is aultoves is gedraf fled.

Artlapira ke espanik is boniarugal[betara | va krent betá]

Titi XVI-eafa decemda, tawavo ke Costarika tiyir vo ke 400 000 patectolik. Lotan koe lenttaltefa gola poke Pacifika Welfa is Istef Krant bliyid. Kaliapon sanelia kal ota vas 120 000 olkik bak 1569 az anton 10 000 bak 1611 vantenuweyer, benelon nope yona konakakola xantafa gu Europa.

Tanearekolon, gaderopafa stogoyenuca ke mivirubafe tame is koboda wal miv europik va kostujera va tawavo tuwavdayad. Voxen moni 1570, wideytafa rictaga isu alkafa va turestara manton divlizeyed, icle mo ontinaf siday ke istexo is gola ke Pacifika welfa. Voxen krimtaxo ke Atlantika Welfa nope sumeuca is plabapafa lidawicka is patectolafa acagira men zo vestayar. Costarika banugale tiyir pak ke Jadifo Redakaxo ke Guatemala ise tiyir copafa is bumafa winka. Antafa kulaca ke boniasik tiyir bodafa tawa is kuvafa lidawicka noveyesa va komidura va Istef Krant.

XVII-eafa decemda gu kruldera ke divburesa doca zo adalayar ugale flecada va rundapa kereleyer. Mali XVIII-eafa decemda, patecta va laumasa zaavabelcekara grupeyer isen Istef Krant gan nuyalaf tawadayik xantaf gu Espana is zaavabelcekanik toz zo frofayar.

Mali XIX-eafa decemda, Costarika dene tamavafa kaza tuke fada lajutubograweyer, i tuke fada vanpiyisa melt ke tawamidus ind.

Volruptesuca[betara | va krent betá]

Costarika ba 15/09/1821 tuvolruptesawer aze va Sokasane ke Istefa Amerika yoter. Wori bak 1838-1839 galdaf diliuk zo solelar numen kota winka va volruptesuca etimar. Orkon gu batcoba, Costarika djukutir sokasane.

Do konakara patecta ke Istefa Amerika, Costarika bak 1856 va geja kev William Walker tanarasokeemaf stuvusik paker. Ba 11/04/1856 Rivas meld koe Nicaragua dilizer viele Juan Santamaría vedeyaf gradilik solwikar.

Mali toza Costarika va gaderopa tuzeitasa va tavera is slara ke sanerotif kizeyeem vanikatcur. Fastafa is vrebafa tavera bak 1869 zo pender. Miledje sayakeva me vonewer isen flira ke patecta moe baroyi afton gotuckuni roti delon zo rigavar.

Bak toleafu acku ke XIX-eafa decemda, patecta va skapafa is seltafa artazukara nope laumara ke divburera va fada is kizara va tamef vek bak 1889 dere gruper. Bowesik va nuyotafa gaaropafa fabdura mu costarikikeem vanikatcud numen batcoba va sanerotif swaloteem ke patecta tudelar.

Vanblira ke Toleafe Sokasane is tunera va ervolia[betara | va krent betá]

Bak 1948 nope kuidera va taneagadesikaf varos gan Aba, pakoik ke Otilio Ulate kevus retik va ervokirafa vajikera kodoalied, malyedason da liburafa cenera mwedon tiyir sinafa. Wideytafa ralentara wal pakoikeem ke Ulate stan gan José Figueres is lospa zobesa va Calderón Guardia savsaf taneagadesik roidayar. Ralentara tolaksaton slayamar voxe va patecta tcalayar.

Pakoikeem ke Ulate wayayar numen José Figueres va sayakaf pirdot gu int kodirgayar aze remi tanda is acku boweyer vieli va roti pu Otilio Ulate torigine wetce mwedaf cenesik va varos kuideyen bak 1948 di bulkayar.

Bak rekola ke Sayakaf Pirdot, warzafa tadlemwa videsa va yon seltaf abduplekuks ke rekola ke Calderón Guardia zo vanikatcuyur, nekison va Toleafe Sokasane ware kruldese. Bata warzafa tadlemwa va volruptesi liburafi roti ( Tribunal Supremo de Elecciones ) ozesi va remawira ke diref varoseem tulon reduyur. Ostik José Figueres va ervolia tuneyer, malyedason da ina va mefavlaf oyak nekiyir ise va vedeyafa bogruca mekane ozeyer.

Viltera mu dili[betara | va krent betá]

Costarika va ervolia mali decemdacku kle me dadir, plekason gu goreem ke walvedeyafa roka ta tenekara va walpatectaf walzvak. Tunera va ervolia va fukorlara va aryoni sokaki dum gaara is galuca is vansara va lavadafa zanela isu tralafa tulon noveyer. Mali 1949 liburabalemdeon belon sokid isen goatera tir pak ke gaderopafa lida. Viltera ke patecta mu dili bak 1983 zo gruyeyer viele Monge taneagadesik va kotabafa mialoduca ke Costarika varze ervokiraf kobodeem etimayar, isen bata viltera walvedeyon loon ware kroayar viele Óscar Arias Sánchez taneagadesik gu Nobel Dilifo Poradro nope inafa webera va sugdara va Dilidotrak koe Istefa Amerika zo grableyer.