Alonso de Ojeda

Teliz mal Wikipedia.
Alonso de Ojeda
1466-1516
Espanaf vestasik is olgalicusik

Alonso de Ojeda ( ≈1466-1516 ) ~ Espanaf vestasik va Amerika.

Alonso de Ojeda tiyir espanaf kotgrupaf vestasik isu olgalicusik bak toza ke 16-eafa decemda.

Dositik ke Cristoforo Colombo bal inafa toleafa koyara ko Antilla Bira isu tursia.

Blirizva[betara | va krent betá]

Taneafa vestara[betara | va krent betá]

Vey oluafa vox wawafa yasa, Ojeda zanon gu Medina Sidonia dacik toz ebur. Va nendara ke Juan Rodríguez de Fonseca tis tujradik ke Burgos is diref ujokilik ke Taltefa India, waveon seotar nume va dositara va Cristoforo Colombo bal toleafa koyara ko Warzafa Tamava bak 1493 mbi nover. Banlize Ojeda nope pirtuca bal lyumara va patectolik solwikar. Bak 1496 ko Espana dimlapir.

Kosmara va Venezuela[betara | va krent betá]

Bak 1499 vandositanon gan Juan de la Cosa tawavopik is Amerigo Vespucci moe baroy totuk, ko Warzafa Tamava mu int dimlapir. Bad tanoy aksat, va amerikafa tadava mone artexo ke Orinoco bost. Va Trinidad ewala az aryono xo soktar aze va moltack kosmar. Va in gu Venezuela yoltar, trabe pinafa Venezia nope vekta vas ceda ke Venezia. Dakison va vestara, va Hispaniola ewala vanlapir lize fentalon zo emuder. Bak 1500 ko Espana dimlapir, doon malstason va jontik stolenik doleten wetce levetirik.

Koyara ke Ojeda, wali 1499 is 1509

Toleafa brinuga ko Venezuela[betara | va krent betá]

Kadimi dimlapira, Ojeda va warzafa brinuga kalion egar. Va Cadiz bak 1502 bulur aze va amerikafa tadava ko xo yoltatano gu Santa Cruz vankrir. Inkeyeno boniaxo jijamar kiren in va tawavo doziliyino pu Portugala gan papaf piskot megrupenon kodubier. Kadimi warzafa dimlapira ko Espana, gu dodera va zersapa zo lanzar voxe zo grigunar gan sperantara voxe batvielu zo rawar.

Soe ko Hispaniola lajudimlapir lize Juan de la Cosa savsaf gesianik tigir. Va exonera va boniaxo moe tadava wale Cabo de Vela is Urabá pargalu doon envar. Toloy nik va adrafa morictara tere kevseotad. Azon Ojeda ko Espana gin dimlapir enide va bareafa is bocafa brinuga bak 1509 sugapayason grustar.

Nueva Andalucia[betara | va krent betá]

Ojeda va Hispaniola ewala, do mon 300 ayik don Francisco Pizarro diref olgalicusik va Perua, bulur. Do mon 70 sayakik pok debak ke refa Cartagena de Indias divtotar. Va yon patectolik gralomer nume gu levetirik di askir. Wetce bowesik va Nueva Andalucia gola, va tawavo wale Urabá pargalu isu Maracaibo kodigir. Voxen patectolik loon tuplabawed nume va boniaxo dilfud. Kottan vaxe Ojeda is tanoy dositik zo aytar. Soe ina tir giafa numaze va warzafo boniaxo koe San Sebastián zabdur voxen ekseem adre zo pusker nume ko Hispaniola fure godimlapir, iskeson va dirgara pu Pizarro.

Bopelawera[betara | va krent betá]

Dimlapison, inafa tota bopelawer. Ojeda va Santo Domingo voldrikon lajupartlapir lize moion awalker.

Dere rupel[betara | va krent betá]

Vestasik va Amerika

Alonso de Ojeda

Alonso de Ojeda

 Koblira  ≈1466,
 Cuenca, Castilla, Espana
 Awalkera  ≈1516,
 Santo Domingo
 Vedeyot  Espana  
 Eba  Olgalicusik
  Vestaxo  Amerika
  Tuveli icde Izvopa 
Espanaf vestasik va Amerika
Lope de AguirreDiego de AlmagroPedro de AlvaradoVasco Núñez de BalboaSebastián de BelalcázarBernal Díaz del CastilloAlvar Nuñez Cabeza de VacaCristoforo ColomboFrancisco Hernández de CórdobaFrancisco Vásquez de CoronadoHernán CortésJuan Díaz de SolísJuan de GrijalvaPánfilo de NarváezAlonso de OjedaFrancisco de OrellanaVicente Yañez PinzónFrancisco PizarroJuan Ponce de LeónGonzalo Jiménez de QuesadaHernando de SotoPedro de ValdiviaSebastián Vizcaíno