Amidaca wal toloya betara va "Areni (arula)"
bAucun résumé des modifications |
bAucun résumé des modifications |
||
Conya 5: | Conya 5: | ||
[[Iyeltak:Chalcolithic leather shoe from Areni-1 cave.jpg|thumb|upright|Areni-1 vukuda]] |
[[Iyeltak:Chalcolithic leather shoe from Areni-1 cave.jpg|thumb|upright|Areni-1 vukuda]] |
||
=== Kosmara === |
=== Kosmara === |
||
Debak mali 2008 zo joxar ise va konaka abdiizvafa muka. Loon katcalaf kosmaks tiyir tel va tanoya vukuda guazafa gu konaka decitda. |
Debak mali 2008 zo joxar ise va konaka abdiizvafa muka. Loon katcalaf kosmaks tiyir tel va tanoya vukuda guazafa gu konaka decitda.<ref>Shereen Dindar, « World's Oldest Leather Shoe Found—Stunningly Preserved », National Post, Canada, 9 teveaksat ke 2010</ref>. |
||
'''Areni-1 vukuda''' tir leltafa vukuda guazafa gu 5500 tanda. |
'''Areni-1 vukuda''' tir leltafa vukuda guazafa gu 5500 tanda. |
||
Mila vukuda ton donaf sok batvielu tir tel loon savsaf kosmaks. Inafa klaa tir lofa gu konaka decemda kapbure vukudeem ke Ötzi abdiizvaf inseik trasiyin koe Alp rodega. Soe averdeem evlon gu |
Mila vukuda ton donaf sok batvielu tir tel loon savsaf kosmaks. Inafa klaa tir lofa gu konaka decemda kapbure vukudeem ke Ötzi abdiizvaf inseik trasiyin koe Alp rodega. Soe averdeem evlon gu tanoya kunda koe Oregon soka ke Tanarasokeem al zo kosmayar. Kosmara gan walvedeyafi soli gadeni gan Vedeyaf Opaf Cultim ke Xayastana <ref>Bruce Bower, « Ancient shoe steps out of cave and into limelight », Science News, 3 pereaksat ke 2010</ref> zo skuyur. |
||
Kosmara gan walvedeyafi soli gadeni gan Vedeyaf Opaf Cultim ke Xayastana <ref>Bruce Bower, « Ancient shoe steps out of cave and into limelight », Science News, 3 pereaksat ke 2010</ref> zo skuyur. |
|||
Vukuda ludevon ice ivamufa kela titsuyafa gu 45 cm- is dem anamkola vas 44 ik 48 cm- trovgon tigiyir. Leve empayana trocadayafa ekeda sareon gu Lutugal tigiyir. |
Vukuda ludevon ice ivamufa kela titsuyafa gu 45 cm- is dem anamkola vas 44 ik 48 cm- trovgon tigiyir. Leve empayana trocadayafa ekeda sareon gu Lutugal tigiyir.<ref>Ron Pinhasi, Boris Gasparian, Gregory Areshian, Diana Zardaryan, Alexia Smith, Guy Bar-Oz et Thomas Higham, « First Direct Evidence of Chalcolithic Footwear from the Near Eastern Highlands », PloS ONE, 9 juin 2010</ref> Empayana furutsa is yona deaxolnola pokeon dere zo kosmayad. |
||
=== Drunara === |
=== Drunara === |
||
Vukuda ba kosmara tiyir riwe spafa. Trakut da mana burkafa videranya tir nope fent is metisa abda koe Areni arula, is dere tigira ke vafa bada kum namulologola tegiyisa wetce tugilavaxa. Sarmapa dem videwenyeyesa denta isu olyuba oku kolote koe debak dere zo trasiyid. |
Vukuda ba kosmara tiyir riwe spafa. Trakut da mana burkafa videranya tir nope fent is metisa abda koe Areni arula, is dere tigira ke vafa bada kum namulologola tegiyisa wetce tugilavaxa. Sarmapa dem videwenyeyesa denta isu olyuba oku kolote koe debak dere zo trasiyid.<ref>« What's Older Than the Pyramids and Smells Worse Than a Mummy? », Fox News, 9 teveaksat ke 2010</ref> Vukuda tiyir dem werdki voxe rawopik me gruped kase yorda tiyir ta nendoyera va idulota ke nuga ok videra va tazukack ke vukuda. Cualeem dere zo nendoyeyer. Vukuda koe Izvatcilaxe ke Xayastana zo wonar.<ref>Nanore Barsoumian, « Armenian Shoe on Display », The Armenian weekly, 12 pereaksat ke 2010</ref> |
||
Vukuda tiyir dem werdki voxe rawopik me gruped kase yorda tiyir ta nendoyera va idulota ke nuga ok videra va tazukack ke vukuda. Cualeem dere zo nendoyeyer. |
|||
Vukuda koe Izvatcilaxe ke Xayastana zo wonar. <ref>Nanore Barsoumian, « Armenian Shoe on Display », The Armenian weekly, 12 pereaksat ke 2010</ref>. |
|||
== Tuvorara == |
== Tuvorara == |
||
Joxara va miluntxo ta tuvorara al koafizad, i va miluntxo guazafo gu 6100 tanda <ref>[http://news.nationalgeographic.com/news/2011/01/110111-oldest-wine-press-making-winery-armenia-science-ucla/ National Geographic, Oldest wine press]</ref>, dem geakifo xuvasiko is kuritcaf blet is anameon centedorga is vanxomenafa vora, is dere tawoldaki is dace tanoya bilaga isu ulirekeda |
Joxara va miluntxo ta tuvorara al koafizad, i va miluntxo guazafo gu 6100 tanda <ref>[http://news.nationalgeographic.com/news/2011/01/110111-oldest-wine-press-making-winery-armenia-science-ucla/ National Geographic, Oldest wine press]</ref>, dem geakifo xuvasiko is kuritcaf blet is anameon centedorga is vanxomenafa vora, is dere tawoldaki is dace tanoya bilaga isu ulirekeda.<ref>[http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jnfS9_C2iOXuputnMsniptf5eUhw?docId=CNG.f1f4be5ff8c0625cfbb007232f3c6225.8f1&hl=en Kosmaks koe Arena-1 debak AFP]</ref> |
||
== Vuestexa == |
== Vuestexa == |
||
{{Vuestexeem}} |
{{Vuestexeem}} |
||
<small> |
|||
</small> |
|||
|style="vertical-align: top;"| |
|style="vertical-align: top;"| |
||
{{Aruliyelt |
{{Aruliyelt |
||
Conya 45: | Conya 39: | ||
[[Iyeltak:Areni-1_cave_entrance.jpg||thumb|right|310px|{{EwavaPebuda1|Kolanixo ke arula}}]] |
[[Iyeltak:Areni-1_cave_entrance.jpg||thumb|right|310px|{{EwavaPebuda1|Kolanixo ke arula}}]] |
||
[[Iyeltak:Pathway to the Areni-1 cave.JPG||thumb|right|310px|{{EwavaPebuda1|Kelda van kolanixo}}]] |
[[Iyeltak:Pathway to the Areni-1 cave.JPG||thumb|right|310px|{{EwavaPebuda1|Kelda van kolanixo}}]] |
||
[[Iyeltak:View from the Areni-1 cave.JPG||thumb|right|310px|{{EwavaPebuda1| |
[[Iyeltak:View from the Areni-1 cave.JPG||thumb|right|310px|{{EwavaPebuda1|Wiks male arula}}]] |
||
[[Iyeltak:Areni-1 Cave Interior.JPG||thumb|right|310px|{{EwavaPebuda1|Debak bak 2012}}]] |
[[Iyeltak:Areni-1 Cave Interior.JPG||thumb|right|310px|{{EwavaPebuda1|Debak bak 2012}}]] |
||
|} |
|} |
Siatos ba 9 taneaksat 2022 à 05:42
Areni arula tir betsava tice Arpa kuksa poke Areni wida ke Vayots Dzor winka koe Xayastana. Mila arula tir rawopafo joxaxo lize savsavafa vukuda az milsarefo vorafo xuvasiko zo kosmayad. Vukuda ke AreniKosmaraDebak mali 2008 zo joxar ise va konaka abdiizvafa muka. Loon katcalaf kosmaks tiyir tel va tanoya vukuda guazafa gu konaka decitda.[1]. Areni-1 vukuda tir leltafa vukuda guazafa gu 5500 tanda. Mila vukuda ton donaf sok batvielu tir tel loon savsaf kosmaks. Inafa klaa tir lofa gu konaka decemda kapbure vukudeem ke Ötzi abdiizvaf inseik trasiyin koe Alp rodega. Soe averdeem evlon gu tanoya kunda koe Oregon soka ke Tanarasokeem al zo kosmayar. Kosmara gan walvedeyafi soli gadeni gan Vedeyaf Opaf Cultim ke Xayastana [2] zo skuyur. Vukuda ludevon ice ivamufa kela titsuyafa gu 45 cm- is dem anamkola vas 44 ik 48 cm- trovgon tigiyir. Leve empayana trocadayafa ekeda sareon gu Lutugal tigiyir.[3] Empayana furutsa is yona deaxolnola pokeon dere zo kosmayad. DrunaraVukuda ba kosmara tiyir riwe spafa. Trakut da mana burkafa videranya tir nope fent is metisa abda koe Areni arula, is dere tigira ke vafa bada kum namulologola tegiyisa wetce tugilavaxa. Sarmapa dem videwenyeyesa denta isu olyuba oku kolote koe debak dere zo trasiyid.[4] Vukuda tiyir dem werdki voxe rawopik me gruped kase yorda tiyir ta nendoyera va idulota ke nuga ok videra va tazukack ke vukuda. Cualeem dere zo nendoyeyer. Vukuda koe Izvatcilaxe ke Xayastana zo wonar.[5] TuvoraraJoxara va miluntxo ta tuvorara al koafizad, i va miluntxo guazafo gu 6100 tanda [6], dem geakifo xuvasiko is kuritcaf blet is anameon centedorga is vanxomenafa vora, is dere tawoldaki is dace tanoya bilaga isu ulirekeda.[7] Vuestexa
|
|